Kao da mi nije dovoljno topit se bez klime,
disat bez pluća (koja su se zbog ekspandiranog stomaka šćućurila u grlo)
Kao da mi nije dovoljno pravit bebska jela koja služe kao artiljerija za podne pločice, 
i ispuhivat mini nosiće i raspetljavat raspucane vrhove
kose.
Kao da mi nije dovoljno tražit probleme tamo gdje ih nema,
lovit paukove u uglovima soba,
razgibavat kukove
i po ulici mijaukati,
lajati
i mukati.

Pa ja odlučim još i slanutak milijun minuta namakati
i par sati kuhati,
otvarati pore sapama i parama
i eksperimentirati s lončićima i prehrambenim kvascima.

*******
Bolonjez od crvene leće i salata od slanutka.

Kakvo vođenje državom, to je pis of kejk. Treba vodit kuhinju i dijete i vrijeme i novac i aktivnosti i usmjeravat male nožice i mozgiće i napajt pozitivnom energijom stanice i širit ljubav poput avenije i galaksije.

Soda kruh prvi puta pečen - oduševljenje. Sad treba dodavat inačice. Salata, moja klasika: naribana svježa cikla, češnjak, limunov sok, rajčica, jabučni ocat, sol, pržene lanene sjemenke, feta sir.

I naravno, glavni pomoćnik u kuhinji :)

Tako to bude... Kad tri sata potrošiš na pedijatra, dva sata uložiš u šetnje, tri sata u igranje, dva sata u pranje...

I onda sjajna ideja o ručku u šest sljedova završi kao festfud koji progutaš u 11 navečer u hodu od vešmašine do igraonice koja se prije zvala dnevna soba i u kojoj smo planirali čajanke...😂

Slika je trebala biti slikana profi fotoaparatom uz osvjetljenje, a ne mobom na auto opciji uz prigušeno svjetlo kuhinje jer je pregorijela još jedna žarulja😂

Ipak i neserviran u fensi tanjurima s dekoracijom od nar💞
ovih zrnaca ili peruške začinskog bilja, ručak u 23 h je bio megaukusan 

Iako ne sasvim nutricionistički uravnotežen i homemade, i dalje je bio zdraviji od bureka...(sad čekam hejtanje 😀 )

Kruh (kojeg sam ja trebala peći, al ono...život) ispod peke bez aditiva, domaći sirni namaz s koprom, popečci od tikvica i zobenih, te rajčica.👌

Junior je imao puru, salatu od krastavaca i jogurta i popečke..

Dohrana djece nije lagana stvar. Svaka, i najblaža hrana, neobičnog im je okusa, teksture i naravski da je ne mogu odmah prihvatiti. Zato me face koje je slagao T pri probavanju hrane nikad nisu začudile. Bile su mi slatke i zabavne.

Ono što me je začudilo je apsolutna ljubav i oduševljenje prema kruhu, prije nego ga je ikada probao. U fazama početka dohrane, dok smo još umirali od straha hoće li se ugušiti kockicom skuhane jabuke, nismo više mogli gledati njegov pogled pun žudnje i dali smo mu komadić kruha. Kao „evo, pa probaj, da vidiš da je to niš posebno“.

Al ne, on je to uhvatio kao najdražu igračku i s takvim guštom i profesionalnošću popapao, da se mi nismo ni snašli započeti strahovati hoće li se ugušiti.

Dakako, kao roditelji koji žele dijete hraniti zdravim namirnicama, kruh smo izbjegavali i izbjegavamo. Slijedeća postaja je bila prepoznavanje pekara dok se šetamo. Osim što ga oduševljavaju psi, golubovi i tramvaji. Jednakim uzbuđenjem prepoznaje i pekare. A nije da je od nas učio. Možda ima nešto u genima, pa je pradjedovske pekarske krvi i njuha i do njega došlo.

No, da se nađemo na sredini, da udovoljim svim nepcima i moralnim upitima, odlučila sam pretežno, kad se baš mora, praviti domaći kruh, pecivo i sl. i s vremenom pokušavati smanjit glutenska brašna. I nama i njemu.

I tako sam došla do ovog peciva.

Brzo je.

Fino je.

Mekano je.

Nije strašno nutricionistički loše (okej, ide bijelo brašno, ali svakim danom sve više napredujemo :D)

Mali ga obožava.

I mi isto.

Mana (koja je sasvim rješiva) je slatkoća peciva. Nije ono krivo, recept je američki i pomalo podsjeća na ona hamby peciva koja su slatkasta. Tko voli, nek se drži recepta – ko ne, poput mene, neka smanji šećer. Ja još nisam probala tu opciju, ali izvijestim čim probam J

Namirnice:

1 mjerica* + 2 žlice tople vode

1/3 mjerice maslinova ulja

2 žlice suhog kvasca

¼ mjerice šećera

½ žličice soli

1 jaje

3 ^½ mjerice brašna

Postupak:

Ugrijati pećnicu na 200 stupnjeva

U posudu s toplom vodom dodati ulje, kvasac i šećer

Ostaviti 10 minuta da se „digne“

Zatim dodati sol, jaje i 2 mjerice brašna, te mjesiti mikserom ili kuhačom dok se ne sjedini. Dodavati ostatak brašna, pola po pola mjerice. Tijesto mora biti ljepljivo.

Ruke nauljiti i praviti loptice od tijesta, te slagati u nauljenu tepsiju. Trebalo bi ispasti 12 loptica. Meni je ispalo deset.

Ostaviti da se nadiže još 10 min

Peći oko 10 minuta, tj. Dok ne dobije lijepu boju i dok čačkalica zabodena u tijesto ne bude suha.

* Cup, ja imam one iz offertisime, pa onda ni ne preračunavam u grame više.

Mirisi.

Miris svijeća. I cvijeća.

Miris opipljivog, miris sjećanja,

miris apstraktnog, miris osjećaja,

miris opipljivog, miris karaktera.

Ponekad hodam ulicom i počinjem šnjofati kao pas. Ili mačka.

/Razgovor u mojoj glavi/

„Osjećaš li to? Što je to? Hmmm, miriši kao treći razred osnovne škole. Čekaj, tu je, sjećanje, dolazi…aha, knjižara iznikla na početku rata, idem prema njoj,  penjem se po onom naherom putu prema crkvi. I što još, dolazi, dolazi, aha, pravim kocke od hamer papira i tinte koja kapa iz nalivpera, prsti su packavi, propuh struji od dnevno sobe preko orahova stola za kojeg je važilo „ako krenu avioni, odmah se sakrij pod njega“ prema otvorenim vratima, bijelim,s mjedenom kvakom i potencijalnim samozaključavanjem.“

Još ne znam na što me asocira taj parfem šetačice ispred mene. Samo znam da je uporan, da se izvija tvrdoglavo prema meni i tumba mi po sjećanjima. Kopala sam dalje i odjednom je osvanulo, napadno – to je to, to je taj slatkasti miris, to je to sjećanje –ukrasne gumice koje služe samo za gledanje, hvaljenje i mirisanje. Koje ne brišu olovke, već ostavljaju mrlje. Ali koje ne brišu ni sjećanja, već ostavljaju osjećaje. Taj miris ružičastog, tih gumica u obliku srca koje mi je mama kupovala. Za Božić. Za neke dane bez datuma, bez razloga. Zbog ljubavi. Taj miris se zagrlio s mirisom sreće i sigurnosti i djetinjstva.

Nisam to znala.

Sve do danas.

Šetačica nije bila svjesna da će jutrošnjim sprejanjem ispod resice uha, nekog učiniti sretnim.

I sjetnim.

I nije to ništa čudno. Mirisi su usko vezani sa sjećanjima. I nije to neka moja izmišljotina. Niti Proustova. Zapravo mislim da bih i ja mogla napisati par tomova knjiga o mirisima i sjećanjima i tim kućama među oblacima zaborava. Ali neću. Mirisi su najbliže povezani s memorijom. To je znanstveni fakt.

Isprobani savjet je taj da pri učenju koristimo neki miris. Svaki put kad osjetimo taj miris, naučene informacije će se vratiti. Tako meni miris instant juhe od gljiva budi sjećanje na Prlendera. I povijest srednje i jugoistočne Europe u srednjem vijeku. Pervunda i Sklavonije i Samov plemenski savez.

Mirisi i lijeće. Mirisi stvaraju muku. Mirisi nas mijenjaju. Igraju igre s nama.

Neki dan sam se poželjela mirisa obitelji. Roditelja. Topline. I kalijeve peći na koju je mama stavljala dizano tijesto da nadođe (naravno, ne izravno, jer bi se ispeklo, jer je tata hajcao peć i uvijek provjeravao temperaturu, hvaleći se kako je toplo, kao da se utrkuje sa zimom). Pa sam odlučila kupiti germe, upregnuti ruke i sjećanja, pa napraviti germitajg. Moj omiljeni kolač.

O čemu se tu radi? Očito ime potječe iz njemačke, očito je da se radi o germi i   tijestu (teig) i da se nečim maže. Klasik je bio germitajg s orasima, s makom, s cimetom i šećerom. Al onda je moja mama napravila revoluciju.

Filovala je tijesto s pekmezom, čokoladom u prahu i cimetom (dakako ovo je ovisilo, ako je pekmez bio presladak, onda bi išao kako u prahu, ako nije bilo čokolade onda je stavljala kakao i malo šećera, shvatili ste bit)

A ovdje je i recept. onako, više odoka (brojke ne postoje maminom receptu, pa sam s ei ja držala otprilike metode).

Za kvasac:

2 žlica šećera

100 ml mlijeka

40 g svježeg kvasca

Za tijesto:

800 g glatkog brašna

1 žličice soli

3 žumanjka

2 jaja

300-400 ml mlijeka (odokativno, jer se stalno dodaje brašna, pa mlijeka, pa brašna…treba da tijesto bude ni presuho ni premljackavo)

60 g šećera

1 vanilin šećer

100 g otopljenog maslaca

naribane limunove korice

2 žlica vrhnja

2 žlica ruma

Priprema

U malo mlakog mlijeka otopite šećer, te dodati izmrvljeni kvasac. Lončić pokrijte i ostavite na toplom mjestu neka se diže.  Dotle u toplu zdjelu stavite brašno, sol, dodajte žumanca i jaje razmućene s mlijekom, šećer, vanili šećer, rastopljeni maslac, naribanu limunovu koricu, vrhnje, rum i dignuti kvasac. Slijedi vježbanje mišića.

Dakako, sve se može staviti i u pekač kruha na program za miješanje tijesta bez pečenja, ali ima nešto i u ovom klasičnom pripremanju tijesta, poput japanskog rituala ispijanja čaja.

Uostalom mali T je bio oduševljen zvukovima udaranja tijesta.

Dakle, prvo rukama izmijesiti, a onda kuhačom u posudi tuči, dok ne postane mjehurasto i dok se ne odvaja od posude. Onda ga staviti u pobrašnjenu posudu, pokrijte čistom krpom i ostaviti da „nadolazi“, tj. diže se, dok ne udupla veličinu. Dignuto tijesto na pobrašnjenoj dasci (il u mom slučaju plastičnom stolnjaku) razdijelite u nekoliko dijelova, ovisno o veličini tepsije u kojoj pečete, svaki dio razvaljajte u pravokutnik, namažite pekmezom, pospite čokoladom u prahu i cimetom, te zamotajte. 

Zarolano tijesto stavljati u nauljenu tepsiju, tako da savitak okrenemo po tepsiji, da bude sa svih strana nauljeno. Pokriti i ostavite da se opet dižu. Germitajg zatim stavite u prethodno zagrijanu pećnicu i pecite 40 do 50 minuta na temperaturi oko 200°C. Gotove su kada je nož zaboden u sredinu savijače suh (naravno, nikada nije suh suh, jer će bit od pekmeza i fila, ali suh od tijesta) i kada zatresete tepsiju a savijače se odvajaju od tepsije.

Najteži dio, ostaviti da se hladne. Rezati. Posuti štaub šećerom i jesti.

Napomena: Često ne čekam da se ohladi, jer mi toplo dizano tijesto baš i ne smeta želudcu, a urnebesno je fino. Ali toplo rezani germitajg nije vizualno lijep i vrući pekmez je jako opasan za jezik i nepce! Provjereno iskustvom ;)

Osamdesetih godina prošlog stoljeća sendviči nisu bili svakodnevna pojava. Topli sendviči još manje. I dan danas se sjećam posebnih trenutaka kada je moja mama pripremala svečane večere za školske prijateljice, pa rodbinu. Svi bi ih obožavali jer je stol bio pun, danas svakodnevnih, svakojakih ukusnih zalogaja: hod dog, pizza, francuska salata, sendviči od parizera, majoneze, sira i kiselih krastavaca, torte…sve napravljeno rukama mame.

Najviše od svega voljeli smo tople sendviče. Njih je nekad mama znala pripremiti i kada nije bila posebna prigoda - oni sami u bili razlog za slavlje.

No vrijeme je prolazilo, stare vrijednosti su posute prašinom, hranimo se u pekarama svakodnevno, a pizze naručujemo kada nemamo vremena. No ponekad treba puhnuti u prašinu. Tako sam jedan dan gledajući u frižider za kasni doručak/rani ručak odlučila napraviti tople sendviče.

Recept je bio po sjećanju. Valjda sam dobro očistila prašinu :) Količine su po želji.

Šnite kruha (može biti i stariji, ali nije zgodno da se mrvi) – umočimo kratko u hladno mlijeko s obje strane.

Slažemo na masni papir koji smo prethodno stavili u tepsiju.

Prije svega smo napravili fil:

kiselog vrhnja  (što masniji to bolji)

jaje

Zatim dodate po volji onog što imate u hladnjaku, ja sam stavljala na kockice narezane:

kobasice/salame/slanine (za mesojede)

sira (goude/mozzarelle)

kisele paprike

rajčice

kiselih krastavaca

Sve zamiješati, posoliti, popapriti i obilato filovati na šnite kruha.

Staviti u prethodno zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva i peći oko 10 minuta da se jaje ispeče i sir rastopi.

Update 2020

U zadnje vrijeme radim tople sendviče tako da kruh umočim u malo vode, a nadjev napravim od sira, salame, nekog povrća i kiselog vrhnja (kiselo vrhnje mora ići, ostalo po volji).
Odlična je opcija za potrošiti ostatke namirnica. tako npr, nakon Uskrsa, ostatke šunke, vrhnja, mladog luka, tvrdog sira nasjeckamo i vila - brzi i jeftini obrok kojeg vole i djeca.

Ingredients for dough:
4 egg yolks
250 g of flour
20 g fresh baker yeast
1 dl of milk, heated to lukewarm
pinch of salt
Lemon zest


In a medium bowl, dissolve the sugar in warm milk, and then stir in yeast. Allow to proof until yeast resembles a creamy foam. Mix in flour one cup at a time. Add egg yolks, pinch of salt and lemon zest Knead dough on a lightly floured surface until smooth. Place in a well oiled bowl, and turn dough to coat. Cover with a damp cloth. Allow to rise until doubled in bulk, about 1 hour. Punch dough down. Knead for a few minutes, and divide in half.  Roll out the dough (not too thin).

Ingredients for spread:

150 g margarine or butter(the lard is used in old original recipe)
150-200 g sugar
cinnamon (optional)
raisins soaked in rum (optional)

Spread dough with  butter and sprinkle evenly with sugar/cinnamon/raisins mixture.

Then cut the dough into stripes, and roll every strips in a "snail" form. and put it in a tin sprinkled with flour. Place rolls in a lightly greased baking pan. Sprinkle with a little bit of sugar. Cover and let rise until nearly doubled, about 30 minutes. Meanwhile, preheat oven to 400 degrees F (200 degrees C). Bake rolls in preheated oven until golden brown, about 25-35 minutes. Meanwhile prepare milk syrup.

Milk Syrup:

8 dcl of milk
2 vanilla sugar
7 tablespoons of sugar

In a saucepan over medium high heat, combine sugar and milk. Cook, stirring, until mixture comes to a boil. Boil for 30 seconds to 1 minute. Remove from heat and allow to cool. Pour milk syrup over warm rolls. Then put it back into the warm oven, for about 5 minutes.

Still warm:

Enjoy :)


FERDINAND KRAFNE (Osinja gnijezda)

Sastojci za tijesto:
4 žumanjka
250 g brašna
1 paketić germe
1 dcl mlijeka
malo soli
limuna

U mlijeko staviti malo šećera i izmrviti germu. Nakon 5-10 minuta dizanja, zamijesit sa ostalim sastojcima. Razvaljati tijesto (neka bude malo deblje).

Sastojci za premaz:

150 g margarina (u originalu je masti)
150 - 200 g šećera
cimeta

Tijesto premazati s rastopljenim margarinom i pošećeriti ravnomjerno sa šećerom i cimetom (ako volite).



Zatim režemo tijesto na trake:



i motamo u "pužiće", te redamo u tepsiju. Neka tako odstoji oko sat vremena na toplo, da se digne:



Zatim stavimo peći. Pečeno prelijemo s preljevom od:

8 dcl mlijeka
2 vanilin šećera

kojeg malo ugrijemo. Vratimo u mlaku rernu na par minuta:



I to je to! Uživajte :)